Nesanica je jedan od poremećaja spavanja koji uključuje teškoće pri usnivanju i teškoće kod ponovnog usnivanja nakon buđenja. Ona može da bude kronična ili privremena. Svakome se ponekad desi da ima probleme sa nesanicom, a razlog tomu su najčešće stresne situacije, konzumiranje previše kofeina ili alkohola, žgaravica i mnogi drugi.
Nesanica je ustvari nedostatak sna koji može da se pojavi gotovo svake noći ili samo povremeno. Koliko bi trebalo da spavamo nije jasno i generalno određeno jer nisu svi ljudi isti, a i broj spavanja se menja tokom života i zavisi najviše o starosnoj dobi. Nekim će ljudima biti potrebno samo pet sati sna dok nekima treba oko deset sati sna. Saznajte koliko sati sna vam je potrebno svake noći, ovdje.
Šta je nesanica
Nesanica je poremećaj koji utiče na spavanje pojedinca, a uključuje najčešće jedan ili više sledećih problema:
- teškoće kod usnivanja
- često buđenje tokom noći
- teškoće usnivanja kod buđenja po noći
- prerano buđenje
Nesanica može da se kvalifikuje kao kratkoročna, povremena i kronična. Ona koje traje do nekoliko tedana je obično kratkoročna, no ako se takve epizode često ponavljaju reč je o povremenoj nesanici. Ako se nesanica pojavljuje skoro svake noći u periodu od mesec dana ona je kronična.
Od nesanice pati jedan od tri čoveka u nekom periodu života. Do sada je dokazano da postoje faktori koji utiču na pojavu nesanice, a to su:
- starija životna dob (iznad 60-e godine života)
- depresija
- žene
Ako se u ove faktore uključe i neki vanjski faktori poput stresa ili nervoze zbog nekih trenutnih životnih pitanja verovatnost za nesanicom je još veća. Na nju mogu da utiču i neki lijekovi te neka medicinska stanja, buka, promena okruženja, promena vremenskih zona i druge.
Nešto teža je kronična nesanica koja je obično u većini slučajeva povezana i sa mentalnim i fizičkim poremećajima. Kroničnu nesanicu najčešće uzrokuje depresija. Od drugih bolesti koji mogu da uzrokuju depresiju važno je spomenuti astmu, artirits, srčane bolesti, bolesti bubrega, sindrom nemirnih nogu, narkolepsiju, pojačan rad štitne žlezde, Parkinsonovu bolest te fobiju strah od spavanja.
Postoje i neka ponašanja koja mogu da dovedu do nesanice ili mogu da je produže, a prekid takvih ponašanja obično rezultira nestajanjem nesanice. Neki od tih ponašanja su:
- briga oko nespavanja
- konzumiranje kofeina
- konzumiranje alkohola
- pušenje cigareta
- drijemanje tokom dana
- narušavanje rasporeda spavanja
Simptomi nesanice
- teškoće kod usnivanja
- nedovoljno spavanja noću
- buđenje noću
- pospanost tokom dana
- dnevni umor
- razdražljivost
- loša koncentracija
Dijagnosticiranje nesanice
Dijagnosticiranje nesanice je teško jer neki obrasci ponašanja mogu da utiču na nečiji san dok na nečiji drugi ne. Ako se već duže borite sa nesanicom najbolje bi bilo da odete kod lečnika kako bi u razgovoru sa njim došli do prave dijagnoze. Ponekad će biti potrebno voditi i dnevnik spavanja gde ćete opisivati sve vezano za spavanje.
Lečenje nesanice
Lečenje nesanive zavisi od toga o kojoj vrsti nesanice se radi te koliko dugo ona traje. Lečnik će najbolje proceniti šta uključiti u vaše lečenje. Kod nekih osoba koje se osećaju jako umorno tokom dana i nemaju volje niti energije za obavljanje dnevnih zadataka, lečnik će propisati tablete za spavanje. Važno je napomenuti da se one nikada ne smiju uzimati na svoju ruku jer većina njih ima dosta mogućih nuspojava, a i prekid mora biti postepen jer bi moglo da se desi da se nakon korištenja tableta nesanica ponovo vrati.
Kako nespavanje utiče na organizam
Britanski naučnici su došli do novih saznanja na temlju provedenih istraživanja. Naime, istraživanja su pokazala da nedovoljno spavanja može da ošteti zdravlje jer se tada u telu dešavaju velike promene.
Studija je objavljena u časopisu PNAS, a u njoj naučnici na temlju istraženog tvrde da se kod onih koji u snu provedu manje od šest sati svake noći dešavaju ogrmone promene u aktivnostima gena u telu. Još otprije je poznato da manjak noćnog sna može da izazove ozbiljne zdravstvene probleme kao što su srčane bolesti, gojaznost, dijabetes… a utiče i na slabo funkcionisanje mozga.
Istraživači Univerziteta u Sariju su proveli istraživanje u kojem su konačno došli do saznanja kako manjak sna može da utiče na zdravlje. Naime, uzeli su uzorke krvi 26 volontera koji su prvo jednu nedelju spavali desetak sati svake noći, da bi sledeću nedelju spavali manje od šest sati.
Istraživanja su pokazala da je u tom periodu došlo do promena na 700 gena. Naime, svaki gen proizvodi određenu količinu proteina, a oni geni koji su aktivniji proizvode velike količine i tako menjaju hemiju tela. Tako dolazi do velike promene u aktivnosti raznih gena.
Zaključak istraživanja je da manjak sna u velikoj meri utiče na imunološki sistem te telo u tim trenucima pojačano reaguje na stres i na povrede.
San je ključan kako bi se telo obnovilo i kako bi moglo da funkcioniše kako treba. Ako se spomenute čelije ne obnavljuju, postoji rizik da obolimo od degenerativnih bolesti. Naučnici su na kraju istaknuli da veruju da mnogi ljudi spavaju čak i manje od volontera koji su bili uključeni u istraživanje.
Komplikacije nesanice
Nesanica može da izazove jaku razdražljivost, umor i manjak energije i koncentracije. Obično je jako loše podnose osobe koje na poslu moraju da budu koncetrisane i koje obavljaju neke važne zadatke. Svakako potražite pomoć lečnika kako bi lakše i bolje provodili radne zadatke.
Prevencija nesanice
Da bi sprečili nesanicu potrebno je svakoga dana ići spavati i buditi se u isto vreme. Tokom dana ne bi trebalo uopće spavati, a ako ne možete bez popodnevnog spavanja neka to ne bude duže od 20 minuta. Potrebno je izbegavati kofein, alkohol, razne stimulanse i tešku hranu pre odlaska na spavanje.
Preporučuje se i redovito, odnosno svakodnevno vežbanje pola sata i to šest sati pre odlaska na spavanje. Pre spavanja nemojte da budete aktivni, opustite se u toploj kupki, slušajte laganu muziku ili čitajte neku lepu knjigu.
Izbegavajte pokušaje spavanja i na spavanje odlazite samo kada ste uistinu umorni i pospani. Ako ne osećate da vam se spava, nemojte da idete u krevet. Kod nekih ljudi dobro deluje i restrikcija sna, odnosno ispočetka im je dopušteno samo par sati sna noću, a sa vremenom se broj sati povećava.
Svakako proverite i lekove koje uzimate jer neki možda mogu da izazovu nesanicu. Nemojte da spavate u prehladnoj, ali niti u pretoploj sobi, temperatura neka se kreće od 18 do 20 stupnjeva.